Ho knu’uk Matenek Neon Badaen Mai Ita Dezemvolve Maubisse Ida Furak Liu.

0
4,707 views

Ho knu’uk matenek neon badaen halibur ita nobun iha knua ida, lidun ida hodi hakiak paz no dame iha ita nia le’et liu husi kultura ne’ebe beiala sira rai hela iha tempu passadu mai to’o ohin loron, hodi bele dezemvolve Maubisse sai furak liu tan. Tamba lalaok Dezemvolvimentu rai Maubisse nian, lao tuir ritmu dezemvolvimentu ohin loron nian, no tuir mos globalizasaun mundo ohin loron nian katak, Maubisse iha mudansa ida nebe boot tebes, maske neneik maibe bebeik. Tamba ne’e ho knu’uk matenek neon badaen mai ita hamutuk hodi dezemvolve Maubisse sai furak liu tan liu husi seitor turismu no hortikultura. Hare ba realidade katak maske Maubisse iha hela klean ida ho nia kondisaun foho barak, maibe ho nia kondisaun ne’ebe rai klean no foho barak atrai tebes ema nia matan hodi hodi hakat-an mai vizita Maubisse.

Situasaun Maubisse iha tempu passadu ho tempu agora, ita bele dehan katak Maubisse ida uluk ho Maubisse ida agora la hanesan ou ita bele dehan maubisse ida agora movimentu tebes, katak Maubisse ida agora ho nia dezemvolvimentu lao makas tebes kompara ho passadu. Tamba ne’e hanesan Maubisse oan keta tu’ur hodi hateke deit hodi hein ema seluk mak mai hadia ita rain, maibe nu’udar Maubisse oan ne’ebe desde uluk hamrik firmi hodi defende rai ida ne’e ita mak tenke bok-an uluk hodi kaer kuda talin metin hatudu ba ema seluk katak laos ema seluk mak mai halao uluk dezemvolvimentu ba rai Maubisse, maibe ita mos bele kaer rasik kuda talin hodi hakata-an ba oin hodi dezemvolve Maubisse hanesan mos fatin sira seluk iha timor laran e maske la sai hanesan municipiu maibe sai netik hanesan Posto Administrativu ida ne’e uniku entre Posto Administrativu sira seluk iha Timor-Laran.

Realidade nebe ita hare katak iha sentru rai klaran, Maubisse sai hanesan ponte bo’ot ida hodi liga Municipiu sira iha parte rai-klaran, tamba ne’e ita tomak presiza fo kontribuisaun maksimu hodi hadia Maubisse sai furak liu tan nune’e bele atrai ema barak mai visita rai Maubisse. Signifika, hamutuk nafatin iha lidun ida knua ida, nune’e bele mehi hamutuk ho mehi nebe furak ba maubisse nia dezemvolvimentu hahu agora no ba future, tamba Maubisse oan sira iha tempu passadu mai to’o ohin loron kaer metin nafatin kultura unidade. Ita nobun hein ho laran metin katak loron aban sei sai diak liu fali loron ohin ho hanoin ne’ebe furak mak, Maubisse sei diak liu iha futuru.

Loron nakfilak ba semana, semana nakfilak ba fulan no fulan nakfilak ba tinan, maibe situasaun klima iha Maubisse nafatin hafalun ita ho malirin fresku rai Maubisse nian, ho klima ne’ebe iha haraik matak malirin ba Maubisse liu husi ai horis sira e liu liu produtu local hanesan repolho, fehuk ropa, café, cha, koto, stroberry ho tan produtu local sira seluk. Realidade Maubisse hatudu buat mesak furak no kmanek iha ema nobun nia moris no ema nobun nia matan, e laos ba deit agrikultor sira  maibe ba mos emprezario, negosiante kik sira ho servisu nain sira hanean administrasaun publiku estado nian ho sociedade sivil. Palavra pedasuk sira iha leten laos komentario deit maibe realidade hatudu ona iha tempu naruk desde tempu portugues, tempu Indonesia mai to’o tempu ukun rasik-an, tabmbsa tradisaun ida ne’e precisa hatutan ba jerasaun foun sira nune’e bele banati tuir, hein katak kustume ne’ebe ita iha hanesan iha dadaun, desde beiala sira nia tempu mai to’o ohin loron, hein katak ba futuru sei bele buras liu tan hodi hahi no tane nafatin kultura no tradisaun Maubisse nian sai forte liu tan, ita hotu hein ho laran metin katak Maubisse ba futuru sei sai diak liu tan.

Kultura no lisan Maubisse uniku uitoan, signifika ema Maubisse ho nia kultura no karakteristika ne’ebe obdiese no haraik-an iha kualker situasaun e buat ida ne’ebe fatin seluk karik akontese maibe ita ladun hatene mak ema Maubisse em jeral hatudu mak iha lia moris lia mate kuandu koalia lia ruma sempre koalia iha oin tantu labarik mane klosan fetoran ho ferik e katuas sira la hatene atu hasubar lia ruma iha kotuk, maske iha situasaun balun hamosu hela deskonfiansa ba malun ka koalia iha kotuk konaba moris ema ida ho ema seluk, maibe em jeral ema Maubisse francamente kolia iha oin.

Koalia kona ba rekursus naturais ou sumber daya alam, Maubisse mos tama iha kategoria ne’ebe ninia rekursus naturais iha lubuk ida, mak hanesan kafe modo ho hotel bo’ot ne’ebe ho nia modelu furak atrai tebes ema barak nia matan hodi hakat-an mai vizita maubisse tamba maubisse nia amibiente natureza ho ai horis sira iha foho lolon mesak furak no matak, e laos ne’e deit maibe iha mos guest house ne’ebe ita nia populasaun lubuk ida prepara hodi atende visitante sira ne’ebe hakarak mai visita maubisse bele deskansa. Ida ne’e hanesan  pasu positivu ida hodi bele dezemvolve Maubisse ba futuru ho dezemvolvimentu ida ke adequdadu.

Tamba ne’e baihira rekursus humanus no rekursus naturais lao diak no hetan benefisiu, precisa esforsuan liu husi hametin domin no dame iha ita nia le’et, nune’e bele alkansa metas dezemvolvimentu ida ne’ebe sustentavel, e atu iha progresu dezemvolvimentu save importante mak Paz no Unidade katak so liu deit hosi lia fuan kmanek rua ne’e, ba futuru Maubisse bele hetan progresu.

Esperansa katak ho Paz no Unidade bele lori hanoin foun, moris foun no esperansa matenek nian mai ita nune’e buat a’at lubuk ne’ebe ita halao, hela ba historia hodi konta, maibe mai kaer liman metin hakat’an ba oin ho espransa matenek nian nune’e bele dezemvolve Maubisse ba futuru ho diak. Lia fuan matenek nain sira dehan: Ho knu’uk matenek neon badaen bele halibur ema hotu iha knua ida lidun ida hodi hakiak paz no dame iha ita nia le’et liu husi kultura ne’ebe beiala sira kuda ona iha tempu passadu mai to’o ohin loron”. Katak ho nune’e deit mak ita bele dezemvolve Maubisse maske Maubisse rai malirin maibe, ho klima nebe malirin haburas no hamatak liu tan paz no unidade nune’e bele kontribui ba dezemvolvimentu Maubisse iha futuru.

Mai nobun kaer liman metin neon ida laran ida ho hanoin ida deit fo liman ba malu hodi dezemvolve rai Maubisse sai furak liu tan, e hanesan ema dehan iha fatin ne’ebe hakmatek ba, iha ne’eba ema wain ba wain movimentu, maibe se karik iha fatin ne’eba iha violensia mak iha fatin ne’e duni ema sei hado’ok-an hotu no ema hare fatin ne’e hanesan fatin ne’ebe nakonu ho violensia. Espera katak Maubisse sei la sai hanesan ne’e, no Maubisse sai fatin ida ke fo mahon no matak malirin ba ema wain ba wain nune’e bele hakat-an mai haliburan iha fatin klean ida ne’e.

Maubisse sai hanesan cidade ki’ik ida iha rejiaun rai-klaran ne’ebe ema barak konhece e liu-liu ema estranjeiru sira. Maubisse maske rai malirin maibe ema barak gosta hodi mai pasa tempu iha fatin ida ne’e. ohin loron ita hare realidade ne’ebe iha katak cidade ki’ik ida ne’e konhecido tebes iha Timor laran, ate ke iha rai estranjeiro sira mos. Tamba ne’e ita hotu hamrik firme hadi basa liman makas katak maske Maubisse iha hela klean bo’ot ida maibe atrai ema wain hodi hakat mai Maubisse.

Dala barak ema koalia katak Maubisse ne’e fatin ida ke fresku no nia klima kapas tebes, ne’e los duni e lia fuan ida ne’e la monu le’et deit ba fatuk laran hodi mate tiha, maibe lia fuan ida ne’e sempre monu ba rai metan ne’ebe ho bokur hodi fo funan, no ikus mai hetan nia isin ne’ebe diak, e isin ida ne’e halo atrai ema barak hodi hakat-an mai vizita Maubisse. Maubisse oan sira tenke kontenete tamba ema barak mak gosta tebes Maubisse, hodi sente klima ne’ebe fresku iha maubisse. Dala barak ema sira moris iha rai manas por ezemplu iha capital dili, bainhira sira hakat-an mai foho dala ruma sira la kontente, tamba sira tauk malirin foho nian. Los duni ema sira moris iha rai manas la toman duni ho klima foho nian ne’ebe nia kondisaun malirin tebes. Maibe Maubisse ho nia iklima ida ke oin seluk maske malirin maibe ema hotu gosta atu bele mai pasa ferias ou finde semana iha fatin kmanek ida ne’e. Dala ida tan keta haluaha katak Maubisse mak sai hanesan sentru ba Municipiu no Posto Administrativu sira iha rai klaran, katak ema hotu nebe hamahan-an iha rejiaun rai klaran ba mai sempre liu hosi fatin ida ne’e.

Refleta ba situasaun em jeral ohin loron iha Maubisse katak situasaun ohin loron lao diak no kapas tebes maske iha proplema sosoal balun akontese iha komunidade nia le’et maibe ita la dun rona no sente katak problema ne’e fo impaktu ba situasaun em jeral. Tamba ne’e ita hotu koko atu moris iha paz dame no hakmatek nia laran nune’e bele lori Maubisse ba hasoru loron foun iha aban ho progresu, Maubisse atu laodiak ka la diak no maubisse atu dezemvolv ou la dezemvolve, iha Maubisse oan sira nia liman mai lolo liman ba malu hodi hadia Maubisse sai furak liu tan iha loron aban bainrua.

Hakerek Nain : Joaquim de Fatima Coutinho, L.CG

Jestor               : Radio Komunidade Maubisse Mau-Loko

Editor              : Racom Maubisse Mau-Loko

0 0 votes
Article Rating
Subscribe
Notify of
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments